Slobodni zaključci u primijenjenoj fizici

"Opišite kako se može izmjeriti visina nebodera običnim barometrom" – bilo je pitanje na nekom ispitu iz fizike na Sveučilištu u Kopenhagenu.

Jedan od studenata je odgovorio:

"Oko vrha barometra se zaveže kraj poduljeg konopa i polako spusti barometar s krova nebodera sve dok barometar ne dodirne tlo. Dužina konopa uvećana za dužinu barometra je, u stvari, visina nebodera".

Ovaj poprilično originalni odgovor do te je mjere iznervirao profesora, da je student pao na ispitu i bio isključen iz slušanja fizike na tom sveučilištu. Student se pozvao na svoja osnovna prava s obrazloženjem da je njegov odgovor neoborivo korektan, tako da je univerzitet imenovao posebnu nezavisnu komisiju koja je trebala ocijeniti ovaj slučaj.

Predsjednik komisije je odlučio da je odgovor zaista bio točan, ali da nije relevantan kao dokaz poznavanja materije, u ovom slučaju fizike. Da bi riješili pat poziciju, odlučeno je da student može odgovarati pred specijalnom komisijom i da ima šest minuta vremena dati usmeni odgovor na ovo pitanje, kako bi pokazao da poznaje osnovne principe fizike.

Pet minuta je student sjedio razmišljajući i nije progovorio ni riječ.

Predsjednik komisije ga je upozorio da vrijeme ističe i da ima još samo jednu minutu da odgovori na postavljeno pitanje. Na to je student odgovorio kako ima nekoliko izrazito relevantnih odgovora, ali da se ne može odlučiti koji bi dao kao konačan odgovor. Još jednom su mu savjetovali da požuri, poslije čega je student odgovorio kako slijedi:

„Kao prvo, mogli bismo odnijeti barometar na vrh nebodera, baciti ga s ruba i izmjeriti vrijeme koje mu treba da dotakne tlo. Visina nebodera bi u tom slučaju bila  H = 0,5g×t2. Jedino što bi se barometar u tom slučaju razbio.“

„Ili, u slučaju da sije sunce, mogli bismo izmjeriti dužinu barometra, izmjeriti visinu njegove sjene, zatim izmjeriti visinu sjene nebodera i proporcionalnom aritmetikom izračunati visinu nebodera.“

„Ako baš želite biti znanstveni na visokoj razini, mogli bismo zavezati kraći konop na kraj barometra, i pustiti ga da se klati kao klatno, najprije na tlu, a onda na vrhu nebodera. Visina odgovara odstupanju gravitacijske sile koja djeluje na tako napravljeno klatno, T = 2p2×(l/g).“

„Četvrto rješenje, a u slučaju da neboder ima stube za nuždu, bilo bi i najjednostavnije: svaki kat stubišta izmjeriti u dužinama barometra i na vrhu samo zbrojiti tako izmjerene dužine.“

„A ako želite jedno dosadno i ortodoksno rješenje, kako vjerujem da očekujete, mogli bismo iskoristiti barometar da izmjerimo tlak zraka na tlu, zatim na krovu, i razliku u milibarima iskoristimo za izračunavanje visine zgrade.“

„No, kako nas stalno potičete da vježbamo nezavisnost razuma u primjeni znanstvenih metoda, mislim da bi najjednostavnije bilo pokucati na vrata domara u tom neboderu i reći mu: "Dati ću vam svoj novi barometar ako mi kažete koliko je visoka ova zgrada o kojoj se vi brinete".

Ne treba ni spominjati da je student položio ispit, a kasnije je postao prvi Danac koji je dobio Nobelovu nagradu za fiziku. Glavom i bradom-Niels Bohr.

http://hr.wikipedia.org/wiki/N iels_Bohr